 |
Ishrana |
Prije svega želja nam je da Vas uvedemo u svijet pravilnog uzimanja hrane a nakon toga da Vam savjetima pomognemo da jedete zdravu hranu i živite zdravije. Ljudski organizam kao najsavršeniji sklop univerzuma ima neka svoja pravila kojih se nije teško pridržavati a u mnogome znatno utiču na naše zdravlje. Prije svega potrebno je naglasiti da postoje određeni termini u toku 24 sata u kojima treba hranu da uzimamo, probavimo i na kraju eliminišemo otpadne materije iz našeg tijela..Kada jedan dan od 24 sata podijelimo na tri dijela dobijamo slijedeću preporučenu tabelu ishrane. Period od 20 do 04 je period probave hrane. Od 04 do 12 sati je period eliminacije otpadnih materija iz organizma period od 12 do 20 sati je period kada bi trebali da unosimo hranu u naš organizam. Sama ova podjela eliminiše onaj teški i obilni doručak koji smo mi praktikovali. Naime, ako u periodu kada treba da elimenišemo nešto iz naših crijeva i organizma uopšte, mi unesemo svu onu količinu hrane koju smo jeli za doručak, automatski smo doveli do poremečaja u našem metabolizmu. Samim tim ne treba da nas čude razna oboljenja probavnog trakta i slično. Osim toga koliko puta do sada ste nakon doručka osjetili umor? Želudac da bi vario hranu treba veču količinu krvi a samim tim u naš mozak dolazi manje kiseonika. Pokušajte da za doručak jedete neko voče ili neku drugu lako varljivu hranu. Pokušajte da smanjite količine kafe koje ujutro pijete. Kafa je dijuretik i ubrzava izbacivanje vode iz organizma. Mi već previše dehidriramo tj. gubimo vodu u periodu kada spavamo tj. periodu varenja hrane. Svi mi se istuširamo kada ustanemo, jeli neko pokušao da se istušira i iznutra? Uzmite vodu čim se probudite. Kao što kaže naš uvaženi profesor dr. Izet Rađo, "pokušajte auto istuširati komadom pice". Voda je osnovni činilac ljudskog postojanja Za vodu se kaže da je najzdravije piće. U prilog toj tvrdnji idu tjelesne funkcije kao što su respiracija, probava, asimilacija, metabolizam i regulisanje temperature koje se mogu odvijati samo u prisutnosti vode. Voda takođe drži u ravnoteži pritisak, kiselost i sastav svih hemijskih reakcija. U želudčanim sokovima pomaže pravilno varenje hrane. U krvi, pomaže transport nutrijenata i kiseonika prema svim čelijama organizma. U tjelesnim tečnostima, pomaže u podmazivanju te održava elastičnost organa i tkiva. U urinu, odnosi otpadne materije izvan organizma. U znoju, odvodi tjelesnu toplinu nagomilanu tokom rada. Konzumiranje adekvatnih količina vode važno je i zbog održavanja zdrave kože. Ljudsko tijelo sastoji se od 60% vode, a stepen zastupljenosti vode u organizmu zavisi i od građe tijela. Naime, različite čelije sadrže različite količine vode. Mišićne čelije, naprimjer sastoje se od 70 - 75 % vode, dok masne čelije imaju samo 10 - 15 % vode. "Unutrašnje more" obavijeno je protektivnim omotačem - kožom. Svaki prostor unutar i izvan stanice ispunjen je tjelesnim tečnostima koje se temelje na vodi. Konzumiranje raznih sokova i ostalih vidova tečnosti u krajnjoj tačci svog djelovanja u našem želudcu za cilj ima samo jedno, odvajanje ostalih tvari od vode, jer organizam treba vodu !!! MASNOĆE I ZDRAVLJE Prije 100 godina gotovo nismo znali što su bolesti srca i krvnih žila; danas 2/3 ukupnog stanovništva SAD postaje žrtvom, što znači da je nešto u načinu života krenulo potpuno pogrešno! Unos masnoća u tom periodu potpuno se promjenio. Jesu li trans masne kiseline kobni faktor rizika? KRVNE ŽILE Kada dobijete na stolu obrok s juhom, glavnim jelom, salatom i kolačima, vi znate da ste dobili i određenu količinu masnoća, ali pojma nemate kakve su one i kako djeluju na vaše zdravlje. Smatrate to nevažnim jer ste tog trenutka zainteresirani dobro se nahraniti i zadovoljiti svoju glad. Ništa loše rekli biste odmahujući rukom, ali kada se to ponavlja danima, mjesecima i godinama, onda postaje ozbiljno! Zašto? Jedan cjevovod može funkcionoirati samo onda kada je prohodan, a poželjno je da bude prohodan što duže! Onaj sladokusac koji ljubi masne objede i večere ne voli svoj "cjevovod" jer ga upravo na kritičnim mjestima začepljuje. I sada otvaramo seriju novih pitanja: koje masnoće su "opasne", biljne ili životinjske, margarin ili maslac, koja ulja su bolja a koja lošija? I što više analiziramo, više se pribojavamo jer nova saznanja su čvrsta i dobro argumentirana. Opće pravilo "što manje ukupne masnoće" i "što manje životinjske masti" (zbog sadržaja kolesterola i zasićenih masti) nedavno je dobilo i jedan dodatak "što manje trans masnih kiselina". Te su stvari zbunjujuće jer kada je sedamdesetih godina maslac stavljen na stup srama kao glavni vinovnik u nastanku ateroskleroze, industrija je stavila na raspolaganje njegovu alternativu - margarin! Kraljevstvo margarina kao "zdrave" gotovo idealne zamjenice za maslac trajalo je punih 20 godina tj. sve do saznanja da tokom njegovog tehnološkog postupka nastaju potpuno novi tijelu ne prepoznatljivi trans izomeri. I uloge su se zamjenile; maslac se sve više vraća na sto (uz opreznu upotrebu) a tvrdi margarin postaje optuženik..Zašto? VITAMINI Svakog dana sve je više dokaza da su vitamini višestruko korisni: sprečavaju rak, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni pritisak, pomoću njih bolje koristimo energiju, izoštravaju pamćenje, ublažavaju artritis, jačaju kosti i još mnogo toga. Uloga vitamina je veoma važna za naše zdravlje i zato ih ne smijemo zapostavljati u ishrani. Svi znamo da je odgovarajuća ishrana koja sadrži sve potrebne vitamine presudna za zdravlje. Neke grupe ljudi su u velikoj opasnosti zbog nedostatka hranljivih materija i dodatni vitamini ih uveliko mogu pomoći. Tu spadaju starije osobe, pušaci, alkoholičari, vegetarijanci itd. Neki od vitamina su: 1. vitamin A (za dobar vid, zdravu kožu i plodnost) najbogatiji izvori: mrkva, kelj, kajsija, paradajz, maslac... 2. vitamin B1 (za dobre nerve i energiju) najbogatiji izvori: kvasac, integralni hljeb, zrna pšenice, krompir... 3. vitamin B2 (za snagu i rast) najbogatiji izvori: pivski kvasac, kelj, špinat, mlijeko ... 4. vitamin B6 (za trudnice i djecu) najbogatiji izvori: integralni hljeb, telece jetre, skuša, sušena sojina klica, mahunarke, paprike... 5. vitamin B12 (mikrobi i kobalt za zdravu krv) najbogatiji izvori: teleći bubreg, skuša, morski losos... 6. vitamin B7 (čarobnjak za kosu i kožu) najbogatiji izvori: integralni hljeb, jaja, šampinjoni, kvasac, mlijeko... 7. vitamin C (kiseli unutrašnjni tjelohranitelj) najbogatiji izvori: crna ribizla, paprike, brokoli, kivi, kelj, jagoda, grejpfruit, narandža... 8. vitamin D (suncani vitamin za jake kosti) najbogatiji izvori: riblje ulje, losos, grgeč, riba, jaja, maslac... 9. vitamin E (borac protiv slobodnih radikala) najbogatiji izvori: avokado, paprika, kelj, maslac, jaja... 10. vitamin K (zacjeljuje rane, koristan je za kosti) najbogatiji
izvori: kelj, keleraba, karfiol, pileća prsa, govedina, šampinjoni... |
